Manastir Studenica

Manastir Studenica je jedan od istorijski najznačajnijih manastira Srbije. Manastirski kompleks Studenica obuhvata: Bogorodičinu crkvu, Crkvu Svetog Nikole, Crkvu Svetih Joakima i Ane – Kraljevu crkvu,  očuvani temelj Crkve posvećene Svetom Jovanu Krstitelju, zatim riznicu, Donju i Gornju isposnicu Svetog Save, trpezariju, konacište i monaške konake.

Značaj manastira je višestruk: osim istorijskog i duhovnog značaja, treba pomenuti i kolekcija fresaka iz 13. i 14. veka. Riznica manastira Studenice čuva neke od najznačajnijih predmeta srpske primenjene umetnosti,kao što je zlatni prsten Kralja Stefana Prvovencanog i Novi zavet iz 15. veka. Konak manastira Studenice je izgrađen u autentičnom srpskom arhitektonskom stilu.

Značaj manastira i specifučnost građevina zahteva stvaranje posebnih uslova i poštovanje svih pravila hidroizolacije kako bi se građevina i sve što se u njoj nalazi što duže očuvalo, zaštitilo od negativnih uticaja vlage, vode i atmosferskih prilika.

Studenica je kao kulturno dobro pod zaštitom države od 1947. godine, od izuzetnog značaja od 1979. godine, a na listi Svetske baštine je od 1986. godine.

Značaj hidroizolacije

Kako zbog svog izuzetnog značaja, tako i zbog ugroženosti, na kompleksu manastira se radilo, u više navrata, od 1948. godine. Prilikom sanacije bilo je neophodno izvesti i hidroizolacione radove kako bi se onemogućilo dalje prodiranje vode i kapilarne vlage u objekte. Korišćenjem kvalitetnih hidroizolacionih materijala iz palete TEXASPENETRATA, koji su korišćeni pri sanaciji objekata, onemogućeno je štetno dejstvo ovih negativnih faktora.

Matica srpska Novi Sad

Zgrada Matice srpske u Novom Sadu sagrađena je 1912. godine, prema projektu arhitekte Momčila Tapavice. Zgrada je na listi nepokretnih kulturnih dobara Srbije, u kategoriji kulturna dobra od velikog značaja. U ovoj zgradi nalazi se naša najstarija književna, kulturna i naučna institucija. Značaj očuvanja zgrade kao takve, ali i onoga što se u njoj nalazi (bibloteka, galerija, mnoštvo umetnčkih dela i starih predmeta), zahtevali su da se i pri sanaciji zgrade posebna pažnja obrati na hidroizolaciju kao preduslov očuvanja građevine.

Hidroizolacioni radovi i korišćeni materijali

Usled dugotrajne izloženosti svim atmosferskim prilikama, vodi i kapilarnoj vlazi zgrada Matice srpske je primer na koji način je moguće izvršiti sanaciju postojećih objekata korišćenjem hidroizolacionih materijala iz palete TEXASPENETRATA.

Narodno pozorište Beograd

Zgrada narodnog pozorišta u Beogradu sagrađena je 1869. godine zahvaljujući inicijativi kneza Mihaila Obrenovića. Zgradu je projektovao arhitekta Aleksandar Bugarski po ugledu na tadašnji trend gradnje pozorišnih objekata u Evropi. Danas, ova zgrada ima status spomenika kulture od velikog značaja.

Zgrada Narodnog pozorišta je više puta rekonstruisana. Dograđivane su nove prostorije, povećana je površina i gabarit zgrade, vršene su izmene u enterijeru. Zahvaljujući savesnom izvođenju hidroizolaterskih radova i korišćenju visokovrednih idroizolacionih materijala zgrada i dan danas ima svoju osnovnu funkciju  uprkos dugotrajnoj izloženosti svim atmosferskim prilikama.

Značaj hidroizolacije

Pravilno izvođenje hidroizolacije, korišćenje visokokvalitetnih hidroizolacionih materijala od presudnog su značaja za očuvanje građevina od velikog značaja. Sanacija objekata podrazumeva savesno izvođenje i svih neophodnih hidroizolacionih radova na zidovima i krovnim konstrukcijama kako bi se saniralo postojeće prodiranje vode i vlage. Takođe, na ovaj način se trajno rešava problem i značajno doprinosi dugotrajnosti i funkcionalnosti objakta.

Hidrocentrala Đerdap

Izgradnja HEPS „Đerdap 1” je počela 7. septembra 1964. godine. Prvi agregati pušteni su u rad 6. avgusta 1970. godine, i to u isto vreme i na našoj i rumunskoj strani. Završno pregrađivanje Dunava izvedeno je 1969. godine. Tokom izgradnje hidroelektrane iskopano je 13,4 miliona kubnih metara šljunka i 7,2 miliona kubika stena. Utrošeno je 3,2 miliona kubika betona, 167.000 tona armature i čelične konstrukcije i 69.000 tona druge opreme. Za jedno ovakvo postrojenje u koje je uloženo mnogo od vitalnog je značaja izvođenje hidroizolacije, naročito ako se ima u vidu i njegova specifična namena.

Korišćenje hidroizolacionih materijala

Pri hidroizlaciji hidrocentrale Đerdap korišćen je najkvalitetniji i najekonomičniji kruti hidroizolacioni sistem TEXASPENETRAT. U ovom konkretnom slučaju korišćeno je više vrsta hidroizolacionih materijala iz palete TEXASPENETRATA kako bi se onemogućilo prodiranje vode u jednoj veoma specifičnoj radnoj sredini.